Baška se nalazi na krajnjem jugoistočnom dijelu otoka Krka, najvećeg otoka hrvatskog dijela Jadrana (40.758 ha). Područje cijele općine Baška se satoji od 4 naselja – Drage Bašcanske, Jurandvora, Batomlja i Baške je 101 km2 površine, što iznosi više od četvrtine ukupne površine otoka. Bašćansko područje specifično je po konfiguraciji, gdje se smjenjuje gotovo planinski predio s veoma strmim, krševitim obroncima Treskavca (330 m) s najvišim vrhom otoka (Obzova oko 569 m), s dubokom i pitomom Bašćanskom dolinom. Posebno je zanimljiv otok Prvic, kamenite, strme konfiguracije (335 m), koji ipak ima oaze bilja i jedno je od staništa bjeloglavog supa. Na istočnoj strani Baške se vidi sjeverni dio Velebita s kojega redovito puše bura koja Baški donosi specifičnu mikroklimu i geografski izgled. Istočna (plato Mjeseca) i zapadna (Obzova) uzdignuća su kamena, ogoljena od naleta bure i hladnoće. Zahvaljujući smještaju, Baška je uvijek bila zanimljivo mjesto te su tu, među prvima na Kvarneru, uz pomoć čeških turista i vodiča, postojeće staze obnovljene i obilježene kao turističke. Ukupno 16 obilježenih staza, dužine 85 km, svrstano je u četiri kategorije: nezahtjevna, zahtjevna, srednje zahtjevna i vrlo zahtjevna staza. Zahtjevnost staze ovisi o vrsti terena, težini uspona i drugim čimbenicima. Bašćanska dolina /draga/ je duboka pitoma kotlina, prepuna zelenila, koja seže sve do mora. Cijela dolina je izuzetno plodna i obiluje biljkama od kojih su neke i ljekovite i raritetne. Kroz dolinu prolazi Vela Rika, najveći i jedini stalni vodotok na hrvatskim otocima, koja prima sve oborinske vode čitave bašćanske doline. Vela Rika ima i jedine otočne slapove na Jadranu visine 7m i 12m. Ime Baška (dativ i lokativ): Baška nije pridjevsko ime zemlje (kao npr. Hrvatska, Slovačka, Njemačka itd.) pa je kod nas pogrešan i čudan oblik dativa i lokativa kao “Baškoj” što je slična besmislica kao “puškoj, guskoj, mačkoj” itd.- uspor. slično: planina Učka – Učki (ne “Učkoj”). Baška, Učka i Gradiška su imenice i dekliniraju se po imeničkoj deklinaciji. Takvi istočni oblici “Baškoj” (i “Učkoj”) se uglavnom rabe u Srbiji i dijelom u Bosni, a u Hrvatskoj je ispravan i na Kvarneru uobičajeni oblik Baški (što je već odavno potvrdio glasoviti lingvist, prof.dr. Ljudevit Jonke).
PLAN IZLETA:
Dolazak u Bašku u večernjim satima 20.3./ jutarnjim satima 21.3
Dan 1. Ukupna duljina staze otprilike 28km, cca 6-7h hoda. Poslije doručka i kave u subotu oko 10:00 krećemo na zapadnu uzvisinu u smjeru Obzove, najvišeg vrha otoka Krka. Prolazeći Velu Plažu, najpoznatiju bašćansku plažu u dužini 1800m doći ćemo do poznate pješčare, iz koje se do nedavno vadio pijesak za gradnju kuća, bez da se ispirao. Posljedice toga su svugdje vidljive, budući da vrlo brzo dolazi do otpadanja žbuke jer je pijesak pun soli. Put kroz borovu šumu vodi do podnožja gdje započinje područje kamena na kojem vrlo malo biljnog svijeta preživljava. Bag (184m) je lijepa uzvisina s koje se otvara pogled na Bašku, Velebit te otoke Prvic, Goli otok, Grgur i Rab. Nastavljamo do Sv. Mikule, uvalu ispred Bracola gdje se nalaze ostaci stare crkvice. Šetnja se može nastaviti do Bracola, lijepe uvale posebno za ljetna kupanja. Početak uspona po Vaclavovom putu ide preko Stanikovice, raskrižja puteva prema Vrskoj Glavi vrhu na 380m s kojeg puca pogled na Bašku, bašćansku dolinu i plato Mjeseca te okolne otoke. Šetnja po kamenom hrptu se nastavlja do prijevoja Vratudih koji predstavlja raskrižje na putu Baška – Stara Baška. Nastavljamo ravno preko Velikog Hlama (484m) i Lipice do Obzove.
Obzova (596m) je najviši vrh Krka, šesti najviši vrh svih Jadranskih otoka. Pogled s Obzove je na sve strane, od Krka, Kornica, Stare Baške te Baške i Velebita. Bura neprestano puše i osjećaj hladnoće je prisutan u koje god doba godine se hoda. S Obzove ćemo započeti silazak prema Dragi Bašćanskoj, strmim kamenim spustom. Lokva na Plakari je glavno napajalište životinja tijekom ljetnih mjeseci, a Bašćani navode da je izvor lokve na Velebitu. Moguće je nastaviti hodom do Treskavca u duljini od 3-4km, ali put završava na cesti kojom je potrebno opet stići do Drage (4-5km). Hodajući uz Velu Riku preko Drage Bašćanske, Batomlja, Jurandovora dolazimo do crkve Sv. Lucije (XI. St.) iz koje potječe starohrvatski glagoljički spomenik Bašćanska ploca. Nakon kratkog obilaska crkve i nalazišta, dolazimo u kuću „Kod Boba“ – na domaću hranu i piće. Siti i napiti odšećemo još cca 1km do smještaja i noćenja.
Dan 2. Otprilike 25km, cca 6h hoda
Nakon doručka i kave idemo na drugu stranu; istočnu, koja gleda prema Velebitu. Asfaltiranim putem do crkve Sv. Ivana i Bašćanskog groblja stižemo za 10 minuta. Naselje Baška razvilo se na tom području 418. godine što pokazuju ostaci kaštela na koje nailazimo. Put do Mjeseca i natrag gradili su austrijanci kao dio plana za eksploataciju
boksita. Od starog rudnika i velikih planova nije puno ostalo, osim savršeno trasiranog i gradenog puta. Kroz borovu šumu, s mjestimičnim vidikovicma s prekrasnim pogledom, dolazi se do Mjeseca, 380m visokog platoa, ogoljenog stalnom burom s Velebita. Uz lokve i suhozide, mrgare, uz pratnju bure, utrtim putem šetnja vodi do Diviške (470m), uzdignuća iznad istoimene lokve koji je rub Kuntrepa, ornitološkog rezervata staništa bjeloglavih supova. Pogled puca na Krčki kanal, priobalje od Crikvenice do Jurjeva, Vratnik i veliki dio Velebita. Lokva Diviška je cijelogodišnje napajalište životinja te izvor suhozida koji odvajaju zemljišta i ovce, a omogućuju napajanje svima. Put prema Maloj Luci vodi kroz polja smilja, kuša i majčine dušice sa stalnim i predivnim pogledom na Velebit. Na podrucju izmedu Vele i Male Luke, koje se naziva Bosar, u antici je postojalo rimsko naselje koje je služilo za nadgledanje strateški važnih Senjskih vrata. Na tom su području pronađeni ostaci rimske gline i falsificirani rimski novac te ostaci jednog od prvih naselja, Corinthie. Nekadašnje vinorodno područje je danas napušteno, a suhozidi potvrđuju da se nekada intenzivno sadilo na tom području. Po nepotvrđenim izvorima, obitelj Dujmović (Iko ) je bila vlasnik svih vinograda do nacionalizacije nakon drugog
svjetskog rata. Ručak iz ruksaka je super pojesti u samoj vali, gledajući u more. Uspon od Vele Luke do Rebice (240m) je strm, ali kratak. Do raskrižja s kanjonom Vrženica šetnja prati suhozide i borovu šumu. Po presušenom kanjonu staza se spušta do mora, prekrasne uvale Vrženice, meni najljepše plaže Baške.
Uz more, od uvale do uvale nastavljamo do Bunculuke; nudističkog kampa smještenog na osami u borovoj šumi te preko ekstra luksuznog dijela Baške, Kricina, natrag do sela. Kava i odmor te put za Zagreb u poslijepodnevnim satima.
PLANINARSKA OPREMA:
- • Standardna planinarska oprema
- • Vreća za spavanje(prostor grijan)
- • Zaštita od vjetra
OSTALE INFORMACIJE:
GPS trag prvog dana dostupan na sljedecem linku
https://www.endomondo.com/routes/471020614
Dio GPS trag drugog dana dostupan na
https://www.endomondo.com/routes/471019509
SUMA SUMARUM:
Petak, 20.3.2015. Dolazak u Bašku u večernjim satima, druženje kod Maje ili u
birtiji, noćenje.
Subota 21.3.2015.
Dolazak preostalih ljudi, doručak, kava, kretanje prema Obzovi.
Hod cca 28km, 6-7h. Po povratku, večera i druženje u Jurandvoru.
Noćenje u Baški.
Baška – Bag (185) – Sv. Mikula – (Bracol) – Vrska Glava – Hlam (484m) –
Obzove (569m) – Draga Bašćanska – Jurandvor – Crkva Sv. Lucije – hrana i piće
– Baška
Nedjelja 22.3.2015.
Cca 25km, h. Dorucak i kava kod Maje – Sv. Ivan (180m)–
Mjesec (380m) – Diviška (471m) – Mala Luka – Corinthia – Vela Luka – Rebica –
Vrženica – Bunculuka – Kricin – Baška
TROŠKOVI:
- • Put o vlastitom trošku
- • Noćenje – app 1noć 80kn, 2 noći 120kn. Basic smještaj, grijanje, topla
voda, cca 10 ležaja + mogućnost proširenja.
- • Hrana i piće (vino) – subota 100kn/osoba, plus ostalo piće u vlastitom
aranžmanu
- • Obilazak crkve sv. Lucije – 25kn/osoba
- • Ostala hrana i piće o vlastitom trošku
PRIJAVE I INFO:
Prijave do 16.3.2015 23:59:59 na 099 3173 693