PLANINARSKI IZLET NA JUŽNI VELEBIT 20.-22.06.2020.

by Natašain Najave izleta

 

 PLANINARSKI IZLET NA JUŽNI VELEBIT 20.-22.06.2020.

VISOČICA (1617m), STAP-DEBELI KUK (1269m), ŠUGARSKA DULIBA-VELIKI STOLAC (1406m)

 

SUBOTA, 20.06.

do 7.00                           Okupljanje i polazak ispred Scout cluba

do 10.00                         Dolazak autima u Rizvanušu

od 10.00 – 16.00            Rizvanuša – Duler – Alanak – Pozdina – Mrkovci

– Visočica sklonište – Visočica vrh

NEDJELJA, 21.06.

od 8:00 do 9:00             Ustajanje i doručak

od  9:00 do  11:00             Pl. sklonište Visočica – autom preko Jelove Ruje do Crnog Vrha

do 11:00 do 13:00         Crni vrh – Stap

od 13:00 do 14:00         Ručak i odmor

od 14:00 do 16:30         Stap sklonište – Čučevac – Čučul – Debeli vrh – Stap

od 16:30 do  17:00          Odmor

od 17:00 do  20:00          Stap sklonište – Kuk Stapina – Kamena galerija – Vodeni dolac – Šuplja vrata – Stap

Priprema večere, večera, spavanje

 

PONEDJELJAK, 22.06. 

od 8:00 do 9:00          Ustajanje i doručak

od 9:00 do 14:00            Stap – Crni vrh – Veliki Stolac – Šugarska duliba

do 14:00 do 16:00       Odmor i doručak

od 16:00 do 18:00      Šugarska duliba – Crni vrh

od 18:00                      Crni vrh – autom preko Rizvanuše za Samobor (dolazak oko 22 sata)

 

Visočica (1617m) je istaknut vrh osovljen nad strmom ličkom padinom Velebita. Zahvaljujući svojem položaju to je jedan od najljepših vidikovaca na cijelom Velebitu, Nadomak hrpta Visočice, zapadno od vrha i oko 30 min. Ispod njega, nalaze se na granici šumskog pojasa ostaci Gojtanovog doma koji je spaljen u domovinskom ratu. Odmah pokraj ruševine doma u šumi je novoobnovljeno planinarsko sklonište. Područje Visočice je floristički iznimno bogato, o čemu najbolje svjedoči podatak da je na njoj pronađeno i opisano oko 500 različitih biljnih vrsta.

Područje između Visočice i vrhova iznad Paklenice ne odlikuje se visokim vrhovima, a glavni planinarski ciljevi orjentirani su na primorsku stranu. To je krški teren u kojem je najzanimljiviji niz od nekoliko prostranih duliba sa šumama prašumskog tipa, te velika krška polja koja su sve do druge polovica 20. stoljeća služile za ljetnu ispašu stoke.

U tom velikom krševitom području posebnu ljepotu ima šire područje oko dolca Stap na kojem je planinarsko sklonište Tatekova koliba. Odmah iznad Stapa nalazi se kamen Čučava, pravo čudo statike, te stjenoviti Debeli kuk.

Južno od Stapa ističe se kuk Stapina. Svojim jedinstvenim i prepoznatljivim oblikom već izdaleka privlači pozornost promatrača, a iz blizine djeluje kao impozantan prirodni neboder. Posebnu slikovitost u tom području ima tzv. Kamena galenja, stjenoviti labirint kroz koji je zadarski planinar Slavko Tomerlin, poznat pod nadimkom Tatek, uredio zahtjevan, ali vrlo atraktivan planinarski put.

Stap je prostran travnati dolac ravnog dna, sa svih strana okružen slikovitim vapnenačkim kukovima i šumom. Poseban ugođaj širem području Stapa daje činjenica da u blizini nigdje nema naselja ni cesta nego je cijelo područje udaljeno od bilo kakve civilizacije. Najljepši vidik na cijeli Stap pruža se ud kamena Čučavca i s Debelog kuka.

Planinarsko sklonište Tatekova koliba na Stapu (860m) simpatična je koliba na rubu lijepog i ravnog travnatog dolca Stapa na trasi VPP-a i idealno je ishodište za niz zanimljivih kraćih uspona u bližoj okolici, ali i važno prenoćište na uzdužnom putu od Baških Oštarija prema Strugama. Ime Tatekova koliba sklonište je dobilo po nadimku Slavka Tomerlina pa ga je sagradio, uredio i opremio, a u okolici je pronašao mnoge zanimljivosti i markirao cijeli splet putova. Vode ima u uskoj špilji oko 30 m od skloništa.

 

Debeli kuk (1269m) je, unatoč na Velebit skromnoj visini, iznimno lijep razgledni vrh sa širokim vidikom orijentiranim prema moru. Osim zbog ljepote vidika, atraktivan je i zbog slikovitih livada koje sežu do samog stjenovitog vrha. Vrh se nalazi malo sjeverozapadno od Stapa, a sjeverno od kamena Čučavca.

 

Čučavac je neobičan kamen kuk visok desetak metara, osovljen na vrlo uskom i malom osloncu pa se čini kao da će se svaki trenutak srušiti i otkotrljati niz padinu prema Stapu. Od Čučavca se lijepo vide dolac Stapa i kuk Stapina, a sam Čučavac može se dobro vidjeti i sa Stapa jer strši na travnatom grebenu sa sjeverozapadne strane.

 

Stapina (1124m) je najveći i najmarkantniji kuk južnog Velebita. Za gotovo stotinu metara visoka glatka stožasta stijena, koja oblikom podsjeća na mljekarski alat stap, pozornost privlači oblikom, ali i veličinom. Ljepoti i atraktivnosti Stapine pridonosi i činjenica da se ta golema stijena nalazi na istaknutom travnatom vrhu s lijepim vidikom te je zbog toga dobro vidljiva izdaleka. Jedno vrijeme nosila je ime Simonovića stapina prema Radivoju Simonoviću, jednom od prvih istraživača Velebita. Zbog strmine i glatkoće stijene uspon planinarima na vrh nije moguć, nego je rezerviran samo za alpiniste. Ipak, i vidik s livade pokraj Stapine prema moru, ali i pogled na samu Stapinu izazivaju ushićenje i divljenje.

 

Kamena galerija je jedinstven sjenovit labirint u području Runjave glave. Rijetko gdje se priroda na Velebitu toliko poigrala kamenom i stvorilo toliko krških fenomena na tako malom prostoru. Područje je otkrilo i kružni put kroz stijene trasirao zadarski planinar Slavko Tomerlin- Tatek. Najzanimljivijim oblicima nadjenuo je slikovita imena. Kuloar s prozorom, Zlatna vrata, Prezidana jama, Zmajev hrbat. Terasa noževa, Žabac Pončo itd. Za obilazak je potrebno dosta planinarske vještine i spretnosti, a na nekoliko mjesta za pomoć pri spuštanju i penjanju postavljeni klinovi ljestve. Obilazak traje oko sat vremena, a do prvih kukova stiže se za 10 min. s uzdužne staze. Put kroz samu Kamenu galeriju je kružnog oblika i preporučuje se obilazak smjerom suprotnim od kazaljke na satu, kako upućuju i markacije.

 

Šugarska duliba je prostrana krška uvala za prvog niza primorskih vrhova. Na širem području Šugarske dulibe, na ograničenom prostoru, nalazi se jedno četiri poznata staništa endemske velebitske degenije.

 

Planinarsko sklonište Šugarska duliba (1220m) je novosagrađeno moderno sklonište koje služi kao odličan zaklon svim planinarim na ovom dijelu trase VPP-a. U blizini skloništa, uz ruševine lugarnice, ostala je sačuvana cisterna pitkom vodom. U šumi lijevo pokraj puta, 70 m prije cisterne nalazi se golem ponor kojem se ne vidi dno.

 

Veliki Stolac (1406m) je najviši u primorskom nizu vrhova koji s istočne strane zakriljuje Šugarsku dulibu. S vrha se pruža prekrasan panoramski vidik prema moru, a otok Pag vidi se u cijeloj svojoj dužini. Uspon na vrh je zahvalna dopuna posjetu Šugarskoj dulibi.

 

Prehrana je organizirana u subotu i nedjelju (kotlovina i piletina s ražnja) kao topli obroci na kraju dana odnosno kasni ručak ili rana večera. Obroke naravno kuhamo i pečemo sami za one koji žele ovakav način prehrane – nije obavezno. Ostali obroci, doručak u subotu i nedjelju i ručak u nedjelju svaki učesnik osigurava za sebe. Pitku vodu za kuhanje i higijenu osiguravamo zajednički.

Noćenje je predviđeno u skloništima ili šatorima pa treba uzeti vreću za spavanje i podmetač. Šatore osiguravamo također zajednički ili po dogovoru s učesnicima izleta.

Planinarske ture su srednje teške i potrebna je dobra kondicija i spretnost. Ture su bez nošenja velikih ruksaka osim prilikom dolaska do planinarskog skloništa i odlaska s istog (30 minuta + 2 sata) prvi i drugi dan.

Troškovi izleta (zajednički):

  • troškovi goriva za automobile, cestarina, zajednička prehrana

 

Troškovi izleta (pojedinačni):

  • noćenje u planinarskim skloništima – simbolična naknada cca. 20 kn (po želji)

 

Sve dodatne informacije i prijave za izlet na broj 098-310-808, Srećko

 

U slučaju vrlo lošeg vremena izlet će biti otkazan uz prethodnu obavijest prijavljenima.

POPIS POTREBNE I KORISNE OPREME:

  1. GOJZERICE (ČVRSTE)
  2. ČARAPE ZA HODANJE(2 PARA)
  3. HLAČE ZA HODANJE
  4. MAJICE ZA HODANJE(2 KOM.)
  5. WINDSTOPER ILI JAKNA
  6. KAPA VUNENA ILI ŠILTERICA
  7. RUKSAK MALI ZA HODANJE
  8. RUKSAK VEĆI ZA TRANSPORT STVARI DO PL. SKLONIŠTA
  9. TERMOSICA ILI PVC BOCA ZA TEKUĆINU TIJEKOM HODANJA
  10. BATERIJSKA SVJETILJKA (PO MOGUĆNOSTI ČEONA)
  11. ŠTAPOVI ZA HODANJE
  12. GAMAŠE
  13. PRIRUČNA PRVA POMOĆ (FLASTERI, TABLETE I SL.)
  14. VREĆA ZA SPAVANJE I PODMETAČ (KARIMAT)
  15. MOBITEL, FOTIĆ
  16. PRIBOR ZA JELO (VILICA, ŽLICA, NOŽ I TANJUR ILI ZDJELICA)
  17. PLANINARSKA OBILAZNICA (TKO IMA)
  18. SUNČANE NAOČALE, KREMA ZA ZAŠTITU OD SUNCA, (MARAMA ZA GLAVU,

ZNOJNIK)

  1. OSOBNA ISKAZNICA
  2. TEKUĆINA ZA OSOBNE POTREBE NA IZLETU
  3. HRANA (ZA TIJEKOM HODANJA), I HRANA DORUČAK U NEDJELJU I

PONEDJELJAK

  1. NOVAC ZA NOĆENJE I PRIJEVOZ I ZAJEDNIČKU PREHRANU
  2. KABANICA ZA ZAŠTITU OD KIŠE
  3. ČOKOLADICE, VOĆE I SL. PRIMJERENO ZA KONZUMIRANJE TIJEKOM

PLANINARENJA

  1. DOBRA VOLJA ?