U nedjelju 4. lipnja 2017. idemo na izlet u Istru – Učka (Rečina, Grnjač 850 m, Babin Grob 1012 m, Mala Učka, Vojak 1401 m, Poklon 922 m)
Plan izleta:
do 7.00 sati okupljanje ispred Scout cluba, Josipa Komparea 5, Samobor i polazak
do 10.00 sati dolazak autom u Rečinu (konjički ranč Bubač)
od 10.00 – 10.30 doručak
od 10.30 – 12.30 Rečina – Grnjač 850 m – Pl. sklonište Babin Grob 1012 m
od 12.30 – 13.00 odmor
od 13.00 – 15.00 Planinarsko sklonište Babin Grob 1012 m, Mala Učka – Vojak 1401 m
od 15.00 – 15.30 odmor
od 15.30 – 17.15 Vojak 1401 m – Pl. dom Poklon 922 m – Rečin
0d 17.15 – 19.00 spremanje roštilja i klopa na konjičkom ranču Bubač
do 22.00 povratak u Samobor
Ovaj izlet u Istru planiran je kao obilazak dijela Parka prirode Učka s usponom na najviši vrh Vojak 1401 m. Naša planinarska ruta vodi nas od poznatog konjičkog ranča Bubač (mogućnost jahanja) preko prekrasnog vidikovca na vrhu Grnjač 850 m do malog Planinarskog skloništa Babin Grob 1012 m.
Od Babinog Groba nastavljamo do najvišeg sela u Istri Male Učke (980 m), danas gotovo napuštenog, iz kojeg nam počinje put strmo vijugajući najprije do sedla a zatim i do samog vrha Vojak 1401 m (unutar tornja na vrhu je uređena mala suvenirnica Parka prirode Učka). Sa terase vrha pruža se jedan od najljepših pogleda u Hrvatskoj (kao na dlanu vide se Istra, Riječki zaljev, Sjeverni Jadran s otocima, Gorski kotar, Velebit, Ćićarija, a nakon bure, kad je zrak čist, Tršćanski zaljev, Julijske Alpe i Dolomiti u Italiji).
S vrha se spuštamo klasičnim i najpopularnijim putem do Pl. doma na Poklonu 922 m, slijedi okrijepa u Domu i kratak spust do Rečine – mjesta s kojeg smo krenuli.
Po dolasku u Rečinu planiramo pripremiti roštilj (riba, meso) u dogovoru s učesnicima izleta.
Ova planinarska tura je lakša do srednje naporna bez nošenja velikog ruksaka cca 5-6 sati hoda.
Troškovi izleta (zajednički): troškovi goriva za automobil-e, cestarina, riba/meso za zajednički roštilj.
Troškovi izleta (pojedinačni): suveniri, cuga u Pl. domu na Poklonu
Sve dodatne informacije i prijave za izlet na mob. 099 755 1898 – Nataša
U slučaju lošeg vremena izlet će biti otkazan uz prethodnu obavijest prijavljenima.
Prijavom na izlet svaki sudionik potvrđuje da je upoznat sa uvjetima izleta, da ispunjava zdravstvene, fizičke i tehničke uvjete za sigurno sudjelovanje na izletu, te da pristupa izletu na vlastitu odgovornost.
O planinarenju na Učki
Prvi poznati uspon na vrh izveo je 1722. godine Zanichelli, botaničar iz Venecije, a u narednih 150 godina Učku su pohodili brojni botaničari i geolozi iz različitih zemalja koje je privlačio bogati biljni pokrov Učke.
Prvi hrvatski botaničar koji je pohodio obronke Učke bio je Ljudevit Rossi 1872. godine.
Saski kralj Friedrich August II., koji je također bio strastveni botaničar, s ekpedicijom u kojoj je bio i Josip Jelačić, 10. svibnja 1838. godine uspinje se na vrh Učke, a o tom posjetu svjedoči kamena ploča s latinskim tekstom postavljena u Lovranu.
Tih je godina popularnosti Učke pridonosila Opatija koja je za europsku aristokraciju bila popularno turističko odredište, tako da su mnoge aristokratske ličnosti onoga doba pohodile Učku i divile se njenoj ljepoti. Kako se razvijao turizam uz morsku obalu, tako je napredak pomalo osvajao i obronke Učke. U turističkom uredu redovito su predlagali krastarenje Kvarnerom ili “visoko isplativu brdsku turu” na vrh Učke.
Tako je Učka, dotada interesantna samo znanstvenicima, geolozima, botaničarima, postala omiljena među planinarima, običnim izletnicima i turistima koji su se odmarali u Opatiji.
Poklon i cijela Učka postali su omiljeni izletnički cilj turista s Opatijske rivijere. Planinska kuća na Poklonu bila je ugodno prenoćište iz kojeg se mogao poduzeti pohod na sam vrh i promatrati izlazak sunca, najveličanstveniji trenutak svakog pohoda na vrh Učke.
Zanimljiv je podatak da 1852. godine Riječanin Avelin Ćepulić u časopisu “Neven” objavljuje članak pod nazivom “Zora na Učki” u kojem opisuje uspon riječkih planinara na vrh Učke. Taj članak predstavlja prvi planinarski putopis u hrvatskoj književnosti.
1874. osniva se Hrvatsko planinarsko društvo. Hrvati su tako bili deveti narod svijeta koji je imao svoje planinarsko društvo, čak i prije brojnih “planinskih” naroda.
1885. bečki arhitekt Ferdinand Brodbeck (izgradio je kazalište) osniva Club alpino Fiumano (CAF), a sam je bio član “Oesterreichischer Touristen Club” (OTC). Te godine OTC svečano otvara novi put na Učku (Opatija – Veprinac – Učka).
1887. 150 bečkih izletnika pohodi Učku i te se godine na Poklonu otvara planinarska kuća kao prvi planinarski objekt na Učki – Kronprinzessin Stephanie Haus.
1888. osnovano “Primorsko planinarsko društvo”. Uglednici toga doba, Frano Supilo i Vladimira Nazor posjećivali su Učku.
1911. na Vojaku izgrađena kula na inicijativu “Oesterreichischer Touristen Club”.
1913. Guido Depoli (predsjednik CAF-a) objavljuje knjigu – planinarski vodič “Guida di Fiume e dei nostri monti” u kojem opisuje i uspone na Učku.
1912. CAF prisvaja kuću na Poklonu i preimenuje je u “Rifugio Duchessa d’Aosta”. Nakon II svj. rata i osnivanjem prvih planinarskih društva u Rijeci i Opatiji planinari organizirano pohode Učku.
1965. otvorio se planinarski dom na Poklonu.
izvor informacija: www.pp-ucka.hr/
