Vijesti

Tradicionalni izlet na Prominu

Ove godine 7.-8.12. Scouti idu na dvodnevni tradicionalni izlet na Prominu. Najviši vrh Promine je Čavnovka 1147 m, a ime duguje prastaroj Čavinoj kapeli koja je u davnini stajala na vrhu. Na 850 m nalazi se planinarska kuća Promina u kojoj je planirano noćenje. Svi zainteresirani mogu se prijaviti do 30.11. na 091 5367 334 ili na sastancima utorkom. Detaljne informacije o izletu mogu se saznati na navedenom broju kod Valentine ili na sastanku Scouta.

Planinarska oprema

Ne u japankama na planinu :), nastavak teksta slijedi…..

 

Potpuno uživanje u planinama uključuje osim tjelesne pripreme i odgovarajuću opremu (na sebi i uz sebe).

Ovisno o dužini izleta, godišnjem dobu, vremenskim uvjetima i mogućnostima opskrbe, prehrane i spavanja na trasi puta treba ponijeti odgovarajuću opremu. Izbor opreme ovisi i o osobnim potrebama svakog pojedinca.

Prije svakog izleta dobro je napraviti popis potrebne opreme za izlet kako se ne bi nešto zaboravilo. Popisom potrebnih stvari za izlet možemo s vremenom vidjeti što nam je korisno, a što višak te time olakšati izbor potrebne opreme. Uvijek treba voditi računa o težini i volumenu svakog pojedinog predmeta i prednost dati praktičnijim i lakšim stvarima koje zauzimaju manje prostora i koje se mogu koristiti u različitim situacijama.

 

GOJZERICE  štite stopalo i skočne zglobove, moraju biti udobne i održavati stopala suhim. To znači da cipele trebaju biti visoke i imati čvrstu potplatu, da su barem pola broja veće od brojeva cipela koje nosimo svakodnevno, te da su izrađene od materijala koji »diše«. Najveće pitanje je kakve cipele mogu održati stopalo suhim (toplim) odnosno omogućiti da znoj izlazi, a spriječiti vodu da prodre unutra. Za sprječavanje ulaska vode u pravilu je najbolje  dodatno impregnirati kožu (sprej ili vosak za impregnaciju).

 DOBRO JE ZNATI

Tvrdoća cipele se izabire ovisno o vrsti aktivnosti.

Vrijedi pravilo: što su teži ruksak i teren, tvrđa mora biti cipela

Pri izboru modela i veličine ne štedimo vrijeme. Možemo si pomoći s jednostavnim ispitivanjem: dok su cipele odvezane gurnemo nogu naprijed do kraja, iza pete nam treba ostati prostora za jedan prst, a kad su cipele zavezane vrhovi prstiju nam ne smiju doći do vrha cipele. Ako namjeravamo koristiti automatske dereze izaberemo cipele, koje to dozvoljavaju, no svakako cipele moraju imati dovoljno tvrd potplat, jer će nam u suprotnom ispadati.

Vodootpornost cipela: Cipele izrađene od deblje kože su uz pravilno održavanje vrlo otporne na vlagu. Tkanina Cordura je vodootporna, no takve cipele u pravilu imaju više šavova koji su najproblematičniji što se tiče vodootpornosti. Za najbolju zaštitu od vlage izaberemo cipele koje imaju na unutrašnjoj strani Gore-TexR. Svi šavovi unutrašnjeg Gore-TexR materijala su lijepljeni, tako da se vlaga ako i prodre kroz šavove i vanjski materijal zaustavi na Gore-TexR membrani.  (izvor: www.iglusport.hr/)

ČARAPE trebaju omogućiti amortiziranje udaraca prilikom hodanja te održavati stopala suhim i toplim. U tu svrhu najbolje je navući na noge jedne tanke končane čarape koje će omogućiti stopalu da diše, a preko njih deblje čarape za hodanje koje će amortizirati udarce i osigurati toplinu. Nisu sve čarape jednake, pa treba malo eksperimentirati ako želimo naći najbolju kombinaciju. Vrlo je važno da nakon ova dva para čarapa planinarske cipele ostanu udobne, jer inače mogu otežati cirkulaciju u nogama i izazvati ozebline na stopalima, bez obzira na najtoplije čarape. Iz istog razloga, ni same čarape ne smiju biti tijesne. Čarape debele vunene (1 par), koje su široke, komotne i tople vrlo dobro mogu poslužiti za spavanje u hladnim spavaonicama ili na otvorenom. Uvijek u ruksaku imati rezervne čarape!

 RUKSAK prilagođen leđima planinara, s prozračnim leđnim dijelom i navlakom za kišu i snijeg (navlaka za ruksak se može posebno kupiti ako ju ruksak već nema). Veličinu ruksaka treba odgovarati duljini i karakteru izleta. Za višednevne izlete koriste se ruksaci od 35-50 litara.

 PLASTIČNE VREČICE štite odjeću i stvari u ruksaku od vode, a i zbog lakšeg snalaženja, dobro je odjeću prije slaganja u ruksak složiti u najlonske vrećice. Korisno je ponijeti i dodatne vrećice za smeće koje smo kao planinari dužni ponijeti sa sobom u dolinu.

ŠTAPOVI ZA HODANJE čuvaju koljena!

MAJICA za hodanje po mogućnosti brzosušeća koja dobro diše i ne zadržava znoj. U slučaju da hodamo u pamučnim majicama koje lako upijaju vodu sa sobom ih  trebamo ponijeti više da bismo ih mogli češće mijenjati.

FLIS  je vrlo lagan i topao, može se nositi ispod jakne po velikoj hladnoći i vjetru.

JAKNA, nepromočiva s kapuljačom štiti od vjetra i hladnoće. Treba biti dovoljno komotna da ne sputava pri kretanju i pokretanju ruku.

PLANINARSKE HLAČE  trebaju biti komotne i napravljene od materijala koji diše i ne upija vodu.  Prema tome poželjno je odabrati tanke hlače koje minimalno upijaju vodu i brzo se suše. Takav materijal je npr. 70% poliester i 30% vuna, a ima i nekih drugih kombinacija. Tanke hlače se u praksi pokazuju bolje nego debele (čak i po snijegu) jer bolje »dišu« (što puno znači nogama koje u planinarenju obavljaju najveći dio posla). Dobro je znati da mokro tijelo gubi oko 20 puta brže toplinu od tijela koje je suho. Ako je hladno ili puše jak vjetar mogu se ispod hlača obući duge termo gaće ili nešto slično, izbjegavajući pritom pamuk koji upija i zadržava puno vode.

NEPROMOČIVE HLAČE ZA KIŠU ili navlačne hlače

KABANICA za zaštitu od kiše

KAPA ljeti (šilterica) štiti glavu od utjecaja sunca, a zimi od vjetra i hladnoće.

REZERVNA ODJEĆA

 

ODATNA OPREMA ZA VIŠEDNEVNE IZLETE 

 PRIBOR ZA HIGIJENU  (četkica za zube, pasta za zube, sapun, ručnik,…)

 REZERVNA ODJEĆA kako bismo se nakon naporne ture mogli presvući u suho i toplo. Majica, hlače, flis…

 ČISTE TENISICE ILI PAPUČE jer je u većini planinarskih domova zabranjen ulazak u spavaonice u gojzericama.

 VREĆA ZA SPAVANJE – za spavanje u planinarskim domovima dovoljno je ponijeti tanju i lakšu vreću za spavanje jer većina domova ima pokrivača, no ako planirate spavati na otvorenom ili ste zimogrozni vreću trebate prilagoditi uvjetima.

PROSTIRKA (KARIMAT) za spavanje ili sjedenje na tvrdoj podlozi (pod, klupa).

 

 OPREMA ZA ZIMSKE I VISOKOGORSKE UVJETE 

 KAPA, vunena zimi štiti glavu od vjetra i hladnoće. Bolje su one kape koje imaju mogućnost zaštite sinusa (čela) i ušiju. Puno tjelesne temperature gubi se upravo preko glave.

 ŠAL

RUKAVICEprotiv vjetra dovoljne su i tanke rukavice, a za zimu trebaju biti tople (vunene) ili nepromočive za kišu i snijeg. Praktični su modeli kod kojih možemo privremeno osloboditi prste bez skidanja rukavice.

GAMAŠE (GLEŽNJACI) štite noge od upadanja snijega, vode i blata u gojzerice.   

OBRAZINA je korisna za planinarenje po vrlo jakom vjetru. Treba odabrati model koji dah iz nosa ili usta ne vraća prema očima i tako zamagljuje naočale. Biciklisti se koriste većim brojem modela, koji se mogu koristiti i u planinarenju.

NAOČALE  štite oči od sunca i vjetra. GLEČERICE služe za zaštitu od sunčanog sljepila. Obavezno moraju imati UV zaštitu inače su štetne.

 DEREZE – metalni zupci za gojzerice koji olakšavaju hodanje po poledici i smrznutom snijegu. Žabice su manje i praktičnije za nošenje u ruksaku, a dereze bolje za dugotrajno hodanje.

CEPIN – služi pri visokogorskom planinarenju za lakše uspinjanje padinom, za kopanje stepenica u snijegu i ledu te za osiguranje ili zaustavljanje kod poskliznuća.

Oprema za osiguranje od posljedica pada: kratko uže (ZAMKA) i dva KARABINERA

Ljeti uvijek obavezno imati šešir, šiltericu kako bi zaštitili glavu od sunca, sunčane naočale i kremu za sunčanje.

Oprema koju je uvijek korisno imati : baterija, švicarski nož, šibice, sat, kompas, karta, pribor za prvu pomoć (sterilni zavoji, gaza, flaster, sredstva za dezinfekciju i protiv bolova), astrofolija (zaštitna folija za očuvanje tjelesne topline u slučaju nesreće i dugotrajnog mirovanja na otvorenom), fotoaparat.

Osobna iskaznica i planinarska iskaznica, ako skupljate žigove, dnevnik obilaznice, tinta i jastučić za otiskivanje žigova su neizostavni. Tekućina i hrana po potrebi.

Sastanci PK Scout

Sastanci članova PK Scout održavaju se utorkom u 20.00 sati u prostorijama Saveza Scouta Samobor na adresi Josipa Komparea 5, samo prođite kroz omiljenu birtiju i pitajte za nas!

Rezultati vrijednih ručica

Kako smo i najavili, u subotu 21.4.2012. uhvatili smo se čišćenja jarka potoka koji teće kroz Scoutsko planinarski centar Koretići.
Podijeljeni u nekoliko timova, oboružani vrećama, rukavicama i dobrom voljom, ušli smo u jarak u 10 sati u jutro i ubili se od posla do večeri.
Vjerujte: od takve zbirke svih mogućih profila guma i felgi koju smo našli mogli smo otvoriti vulkanizersku radnju odmah do zgrade vodocrpilišta!.
Špareta su bila dva: jedan se jedva sjeća, a drugi slabo pamti zadnju vatru koja je u njemu gorjela.., auto dijelovi: dva fićeka, znamo po boji; vešmašina kojoj se nije dao izvaditi onaj kameni uteg pa su je Hasan i Bimban nacukavali na smjene.. olupina VW bube koju je Romeo jedva dočekao da se izvuče; dimnjak?!.. bračni krevet s federima i samo jedan madrac.. karnisteri raznih podmazivaća tvrtke koju ne bi reklamirali; cipele, čizme, bate za stonogu, staklene flaše popularnih gaziranih pića vaše, naše i njihove mladosti, stara zaprežna kola, a glave volova i druge stoke neću ni spominjati .. sve smo to izvukli na cestu uglavnom istim vrlo strmim putem kojim je i doletjelo u jarak.
Po tom “zgodnom punktu” za izbacivanje smeća vukli smo vreće četveronoški, a pri samom vrhu “navukla” nas je plastika koja je virila iz zemlje pa smo iskopali punu vreću od krumpira dječjih za..anih pelena…
Gromade olupina i hrpe guma izvukao je Neno uz pomoć sajle na svom crvenom kabrioletu (ne znam koje je marke traktor,  pa od milja kabriolet), jedan kontejner smo odmah napunili, a dečki iz Komunalca su odpeljali još tri puna. Vrijeme nam je bilo naklonjeno, oprala su nas samo dva pljuska, a nakon večere su nam zasvirali dečki iz Sisačkog benda The Pint… Savršen svršetak dana savršenog za ekološki časna djela.. drugi dan smo odmarali! Molim pogledajte fotografije:
Naravno da plan za slijedeći blagdan drage nam zeleno plave pikule zvane Zemlja već imamo!
Potok sada izgleda ovako,
lijep, čist, kakv treba biti zauvijek. Dođite vidjeti !
p.s. mislite i vi da puna vreća za..anih pelena ima veze s onim bračnim krevetom?

Dan Planeta Zemlje

EKOLOŠKA AKCIJA POVODOM DANA PLANETA ZEMJE 21.4.2012.
U subotu 21.4.2012.
Članovi Planinarskog kluba Scout iz Samobora očistiti će jarak potoka koji teče Scoutsko – planinarskm centrom Koretići.
Jarak, mali kanjon koji podsjeća na Mudnu dol,trenutno izgleda ovako:
Kako će izgledati sama akcija čišćenja i  potok nakon nje objaviti ćemo uskoro!
Da, da, Dan Planet Zemlje je 22.4. Skauti će taj dan uživati u svom malom doprinosu očuvanja prirode…

Zašto!?

Zapaljena je planinarska kuća na Ledenoj kosi ispod Troglava (1530m), najvećeg vrha Dinare. Kuća je izgorjela do temelja.
Vijest o zapaljenoj planinarskoj kući na ledenoj kosi s tugom je primljena među planinarima, članovima Hrvatske gorske službe spašavanja, speolozima, lovcima i svim ljubiteljima prirode koji su pohodili dinarski vrh i kuću koristili kao sklonište i/ili prenoćište. Ova planinarska kuća, izgrađena prije nepune četiri godine (svečano otvaranje 20.09.2009), bila je obavijesna točka HGSS-a, a među njenim korisnicima bili su djelatnici Državne uprave za zaštitu prirodne baštine koji su radili na projektu proglašenja Dinare zaštićenim krajobrazom te djelatnici granične policije prilikom nadzora državne granice s BiH na tom području – kazao nam je Darko Gavrić Čerčo, pročelnik HGSS-a za infrastrukturu.
Izgorjela planinarska kuća podno Troglava mogla je primiti do 15 osoba. Bila je omiljena i popularna kod svih kojima je bar jednom pružila krov nad glavom. Stoga se svi pitamo kako je došlo do požara i zašto je morala izgorjeti. Očekujemo da bi odgovor na to pitanje mogli dobiti od djelatnika Postaje pogranične policije Trilj koji su u srijedu s inspektorima protupožarne zaštite na zgarištu obavili očevid. Važno je napomenuti da oko izgorjele planinarske kuće na Ledenoj kosi nije bilo šumskih požara.

Priča S. Maksimović

Dragi prijatelji.

Odlučili smo sa Vama podijeliti priču o nevjerojatnoj upornosti i hrabrosti slijepe planinarke Svetlane Maksimović.

Svetlana se u posljednje dvije godine popela na Učku, Hahliće, Risnjak, Klek, a vršljala je već i po slovenskim i austrijskim alpama. Simpatična djevojka, međutim, nije uobičajeni planinar, a ovo zapravo i nije priča o planinama

Zato jer je tamo, odgovorio je George Mallory, britanski alpinist kad su ga svojedobno dvadesetih godina prošlog stoljeća pitali zašto se ide penjati na tada još neosvojeni Mount Everest.

Slavni odgovor znamenitog istraživača mogla bi bez problema parafrazirati Svetlana Maksimović, kad bi je netko zapitao zašto ide u planine. Zato jer mogu, odgovorila bi zasigurno bez puno razmišljanja Svetlana, 27-godišnja Čabranka s riječkom adresom koja se u posljednje dvije godine popela na Učku, Hahliće, Risnjak, Klek, a vršljala je već i po slovenskim i austrijskim alpama.